OKOLIŠ

Borba protiv klimatskih promjena i zeleni rast u fokusu nove EU perspektive

06.11.2020. | ZTC

Znanstvenici upozoravaju da će globalno zatopljenje, ako se nešto hitno ne poduzme, do 2060. vjerojatno iznositi više od 2°C u odnosu na predindustrijske razine, a do kraja stoljeća moglo bi narasti i na 5°C.

Takvo povećanje globalne temperature imat će razarajući učinak na prirodu jer će uzrokovati nepovratne promjene u mnogim ekosustavima te, slijedom toga, gubitak bioraznolikosti. Više temperature i intenzivniji vremenski uvjeti također će dovesti do velikih troškova za gospodarstvo EU-a i nepovoljno utjecati na sposobnost zemalja da proizvode hranu.

Europska unija je 2008. godine donijela paket mjera za klimu i energetiku te su u njemu bili utvrđeni sljedeći ciljevi za 2020. godinu:

smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20% (u usporedbi s 1990.)
povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20% te
poboljšanje energetske učinkovitosti za 20%

Te je ciljeve EU premašila već 2018. godine kada je emisija stakleničkih plinova smanjene za 23%, što je za tri postotna boda više od početnog cilja od 20%, što je rezultiralo prijedlogom još ambicijoznije politike naspram klimatskih promjena i smanjenja emisije stakleničkih plinova.

U Zadru su emisije CO₂ smanjene za 19%

Referentni podaci iz revizije Akcijskog plana energetske učinkovitosti (SEAP) za grad Zadar pokazuju da je između 2010. i 2017. godine došlo do smanjena ukupne emisije CO₂ nastale potrošnjom svih energenata u sektorima zgradarstva, javne rasvjete i prometa na administrativnom području Grada Zadra za 19%. Prema tome se može zaključiti da je Zadar postigao Europski cilj o 20% smanjenja CO₂ do 2020. godine i kako će taj rezultat biti još i bolji kada se obrade podaci za 2020. godinu.

Najveće postotno smanjenje postignuto je u sektoru prometa (20,1%), a zatim u sektoru zgradarstva (18,6%), dok smanjenje emisija CO₂ u sektoru javne rasvjete iznosi 0,6%.

Međutim, 2014. godine EU je donijela još ambicijozniji kada je dogovoren okvir klimatske i energetske politike do 2030. godine s još ambicioznijim skupom ciljeva za razdoblje 2021. – 2030. Tim se ciljevima EU obvezao smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

EU - Prvi klimatski neutralan kontinent

Europa ima za cilj postati prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine, što je usvojeno 2019. godine kroz EU zeleni plan te se ta politika sada prenosi u višegodišnje financijske okvire i ostale programe država članica kroz koje će financirati budući razvoj Europe. Na tome tragu ide i hrvatsko programiranje za sljedeću perspektivu 2021.-2027. i već danas se prikupljaju spremni projekti koji mogu poslužiti provedbi zelene politike EU-a. Na tim politikama temeljit će se budući razvoj EU-a, pa tako i Hrvatske, a tome se moraju prilagoditi i lokalni razvojni planovi i projekti za zelenu tranziciju koja je ispred nas.

Zadar - put ka zelenoj tranziciji

Grad Zadar pristupio je 28. svibnja 2012. godine jednoj od najuspješnijih inicijativa Europske komisije, Sporazumu gradonačelnika (engl. Covenant of Mayors). Tim je činom Zadar formalizirao svoju politiku održivog razvoja koju je počeo provoditi nizom aktivnosti i prije potpisivanja Sporazuma gradonačelnika. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika, Grad Zadar se obvezao na primjenu brojnih mjera energetske učinkovitosti kojima će u konačnici do 2020. godine smanjiti emisije CO₂ na svom području za najmanje 20%.

Budući da je EU 2015. godine usvojila Okvir klimatske i energetske politike do 2030. godine, Europska komisija je u listopadu 2015. godine pokrenula novi integrirani Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, koji nadilazi postavljene ciljeve za 2020. godinu. Potpisnici Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju obvezuju se na smanjenje njihovih emisija CO₂ (i eventualno drugih stakleničkih plinova) za najmanje 40%, povećanje otpornosti na klimatske promjene uslijed primjene principa prilagodbe klimatskim promjenama te osiguranje pristupa održivoj i dostupnoj energiji do 2030. godine.

Ovim sporazumom Grad Zadar se prioritetno obvezao posebnu pažnju posvetiti zelenim politikama i potaknuti prilagodbu svih sektora za smanjenje emisija CO₂.

Realizirane mjere i EU projekti u Zadru

Posljednjih godina uvođenjem raznih mjera i projekata intenzivno se radilo na provedbi zelenih politika kako bi se zadati ciljevi ispunili.

Putem Fonda za zaštitu okoliša svake se godine ulaže u energetsku obnovu kuća i višestambenih objekata na području grada. Isto tako, Grad Zadar redovno svake godine raspisuje poziv za sufinanciranje enegetske obnove obiteljskih kuća te ulaganja u obnovljive izvore energije iz kojega se prosječno godišnje realizira oko 10-tak objekata s područja grada.

Neki od ključnih do sada realiziranih projekata i mjera su: projekt ISGE sustava - Informacijskog sustava gospodarenja energijom kojim se prati stanje potrošnje u svim javnim zgradama, zatim energetske obnove Osnovne škole Smiljevac, ugradnje sustava solara i prirodnog plina u ŠRC Višnjik, rekonstrukcija kotlovnice i prenamjena na zemni plin za gradsko naselje Petrići, projekt zamjene neučinkovite javne rasvjete i postavljanje nove LED rasvjete na području poluotoka, nabavke novih ekološki učinkovitih autobusa Liburnije, uspostava sustava javnih bicikli kao alternative automobilskom prijevozu, postavljanje mreže punionica za električne automobile na 4 gradske lokacije, zamjena stare dotrajale kotlovnice na mazut s novim sustavom na zemni plin u zadarskoj Općoj bolnici te brojni drugi projekti kojima su se prvenstveno izradile studije i strateški dokumenti u ovome području.

Strateški okvir za provedbu zelenih politika

Vrlo važan element u provedbi zelenih politika za gradove je donošenje strateških i planskih dokumenata kojima se grad obvezuje staviti svoje resurse u funkciju postizanja ciljeva zelene politike. Zadnjih godina doneseni su brojni dokumenti u raznim sektorima upravo uz pomoć EU projekata te uključivanja grada u razne EU inicijative i međunarodne projekte kojima se omogućio prijenos znanja i najboljih EU praksi u Zadar.

Doneseni su ključni strateški dokumenti poput SEAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka) i Programa borbe protiv klimatskih promjena koji se upravo ažuriraju za sljedeće tri godine. U području prometa upravo se izrađuje Plan održive urbane mobilnosti (SUMP), a već je donesen i Plan uvođenja elektro mobilnosti na području grada te se izrađuje Strategija održivog prometa u mirovanju za područje grada, kao i brojni drugi akcijski planovi.

Ovi dokumenti važan su preduvjet za formiranje javnog okvira djelovanja u području zelenog rasta i razvoja i zalog za buduću još snažniju implementaciju zelenih projekata i mjera.

Oznake:
#okoliš

Podijeli:
fb.
tw.
pi.
li.

Pametna mobilnost bez stvaranja gužvi u Zadru – je li moguće?

Mobilni tim za ranu intervenciju u djetinjstvu