SMART

Kroz suradnju, sinergiju te razmjenu znanja, vještina i iskustava do Zadra kao poslovno izvrsne sredine (dio prvi)

20.05.2022. | ZTC

Digitalno i tehnološki napredno nameće se kao sve bitniji predznak poslovanju tvrtki u cijelom svijetu, no isto tako i mogućnostima koje su stavljene pred sve nas kao korisnike niza usluga i proizvoda u svakodnevnom životu.

Aktivnosti koje obavljamo daju nam tako rezultate brže, preciznije i na jedan ugodniji način. Ta dodana vrijednost koju dobivamo ušteda je vremena i resursa te veća efikasnost i produktivnost koja se može prevesti u veće marže, reinvestiranje i općenito viši standard.

Lokacijska fleksibilnost, relativno prihvatljivi iznosi temeljnog kapitala potrebnog za pokretanje digitalnog poslovanja te troškovne prednosti činjenice da se radna snaga može tražiti po cijelom svijetu, otvaraju vrata gotovo svakoj državi i gradu da svoje strateške napore usmjeri ka informacijsko komunikacijskim tehnologijama kao jednom od stupova razvoja društva.

O veličini i potencijalu tehnologije u poslovanju svjedoče i rezultati članica CISEX-a - Udruge Hrvatski nezavisni izvoznici softvera. Naime, u pandemijskoj 2020., ukupni prihodi članica prešli su 5,6 milijardi kuna, od toga 2,8 milijardi otpalo je na izvoz koji je pritom rastao čak 30% u odnosu na 2019., čime se nastavlja ozbiljna trajektorija rasta. Ukupni prihodi također su rasli, i to 18%! Za spomenuti je i kako su u toj godini otvorili 920 novih radnih mjesta a prosjek broja zaposlenih rastao je za 13%.

Naravno, ove tvrtke predvode i ulaganja u nove inovativne proizvode i usluge te su u 2020. čak 722 milijuna kuna evidentirale u financijskim izvještajima kao izdatke za razvoj, što je 39% svih izdataka u Hrvatskoj. Jasno nam to govori o značaju ulaganja u inovacije i koliki su redovi veličine dostižni u ovoj industriji. Finalno, to pokazuje i podatak kako je u teškoj i zamornoj 2020. IT sektor rastao u prihodima 9% te izvozu 15% dok je cjelokupno gospodarstvo otišlo u minus - padom prihoda od skoro 8% te izvoza od 6,7%.

Više dimenzija za razvoj IT i poduzetničke priče grada

I Zadar polako slaže svoje temelje za bolje profiliranje u kontekstu IT industrije. Iako se danas zadarska IT scena ponajviše zasniva na većem broju mikro poduzeća, tvrtke poput Rentlia i Cognisma, koje svoje prihode ostvaruju dominantno ili sve značajnije i iz inozemstva, čiji je rad u nekoliko navrata prepoznat kroz investicije za daljnji rast te koji danas svoje timove broje u desecima ljudi, odličan su uzor i poticaj razvoju IT infrastrukture, kadrova i projekata u zadarskoj budućnosti.

To ne znači da se određeni pomaci na bolje ne vide već sada. Od omogućavanja fizičkog prostora po subvencioniranim cijenama i podrške za rast tvrtki, napora oko umrežavanja i kreiranja jače povezanosti same zajednice (kroz koju se generira i edukacija te suradnje) pa do razvoja IT usmjerenih studija na Sveučilištu - u našem se okruženju IT sektor pomiče naprijed.

U Inkubatoru Inovativnog Zadra koji se nalazi na Novom Bokanjcu tako su svoje vrijeme u kritičnim trenucima ranog rasta proveli i ranije spomenuti Cognism i Rentlio, kao i projekti i tvrtke kao što su Digitali, Fricom, Authland, Zoyya, Smart Water, Ancora i drugi. U nedostatku adekvatnih prostora i u situaciji rasta cijene najma, može se reći da ovakvi prostori mogu biti dragocjeni za poduzetnike.

O razdoblju provedenom u uredima Inkubatora i značaju za samu tvrtku, Stjepan Buljat, suosnivač i CTO Cognisma kaže kako im je u fazi proširenja zadarskog tima, ured u InZad inkubatoru došao “kao naručen”.

Negdje sredinom 2019. proširili smo zadarski ured te smo automatski bili u „problemu“ s uredskim prostorom. Naime, tada smo bili rezident COIN Coworking Zadar te zbog povećanog broja zaposlenih nismo imali adekvatan prostor unutar COIN-a. Ponuda je bila izrazito loša no, srećom, dobili smo poziv za prijavu od Inkubatora, prijavili se i dobili prostor. Teško je izraziti koliko nam je tada to bilo važno - da imamo sve uvjete za nesmetan rad uz minimalne financijske zahtjeve. Zato smo iznimno zahvalni Inovativnom Zadru!

S druge strane, osim praktične komponente podrške razvoju IT poduzetništva u Zadru i županiji, bitno je istaknuti i onu društveno-edukativnu iz koje proizlaze bolji odnosi, bolje shvaćanje tržišta i drugih subjekata i pojedinaca oko sebe, ali i bolja kvaliteta života u gradu.

Događaji poput onih u sklopu projekta 2CODE koji predvodi Sveučilište u Zadru, a naziva Zadarsko LITo, gdje se u nizu od šest različitih predavanja, uparenih s druženjem uz piće i hranu, okupilo oko 200 zainteresiranih ljudi, jasan su putokaz kako oplemeniti društveni život u gradu. Konkretno, pokazuju nam kako okupiti zadarske poduzetnike, programere, marketingaše, dizajnere i sve ostale koji imaju zajednički interes i strast za novim inovativnim tehnologijama i projektima te omogućiti plodno tlo za razmjenu iskustava i opću ugodu druženja unutar zajednice.

Istaknuti u ovom smislu treba i edukativnu svrhu koju imaju predavanja udruge Zadar Developers Hub, Sveučilišta u Zadru, ali i ona Udruge za robotiku, inovativnost i kreativnost “ROBOTIC”, koja radom na praktičnim primjerima djecu poučava na polju STEM-a, a ponajviše upravo robotike. Za djecu i odrasle koji sudjeluju u programima, kada se učenje zasniva na hands-on pristupu, koji propagiraju spomenute udruge ili Sveučilište u Zadru (ponajviše kroz svo Laboratorij za interaktivne sustave i korisničko iskustvo - UX Lab), ovakva iskustva su neprocjenjiva i formiraju ih i pripremaju za uspješnu budućnost.

A svoju značajnu ulogu posjeduje i Sveučilište u Zadru, o čemu će biti riječ u sljedećem dijelu ovog članka. O Studiju informacijskih tehnologija kao zalogu za stabilniju budućnost zadarske IT scene i nasljedniku prijašnjih napora za razvijenijim gradom, više će iznijeti docent Franjo Pehar. Uz to, dotaknut ćemo se i uloge novog InZad inkubatora koji se upravo gradi.

Pratite nas!

Autor članka: Josip Zurak

Oznake:
#smartcity
#IT

Podijeli:
fb.
tw.
pi.
li.

DRUGI DIO: Kroz suradnju, sinergiju te razmjenu znanja, vještina i iskustava do Zadra kao poslovno izvrsne sredine

Mogu li zadarski bunkeri postati nova turistička atrakcija?